Ima jedna krčma u planini

Nije teško biti pun legendi kad si drevni carski grad. Još kad imaš tako raskošnu planinu iznad sebe, kao što je Jastrebac, koja te štiti od raznih zala što dolaziše sa te strane „rajske doline“, možeš se porediti i kao srpska varijanta Kamelota.

Evo jedne čuvene legende sa Planine – „Janika i Jaglika“ iz pera velikog hroničara ovdašnjeg Milutina R. Jugovića.

Navek su Kruševac i okolina u jesen bili u znaku „muka blaženoga grozdija“, a varzduh u celom kraju bio zasićen mirisom šire koja vri da uskoro postane vino što krepi telo i razgaljuje dušu.

Pa kad je toliko grožđa, a zli jezici govore još više vina, kako bi Kruševac sa okolinom bio bez kuća gde se ono toči. Zar je moguće bez svratišta gde će namerniku po želji da bude točeno.

U Kruševcu u 14. veku uz crkvu Lazaricu postoji Imarete ili kako ga još zovu Bećar han. U 19. veku, posle 1863. godine, Kruševac nema još tri hiljade stanovnika, ali ima 78 kafana prvoga poreskoga reda. Ovom prilikom ne brojimo one gde se snogu pilo, već samo one koje su godišnje plaćale po 12 dukata poreza.

U to vreme, u kraju gde je danas Nova pijaca dve žene bile su poznate kao vrsne kafedžike koje su skoro do kraja 19. veka uspešno vodile kafane posle smrti svojih muževa.

Stoji priča da su u 14. veku na vrh planine Jastrepca držale krčmu dve sestre Janika i Jaglika. Kod njih su često navraćali niko drugi do Miloš Obilić i Boško Jugović. O dvema sestrama Stanoje Stanojević je zabeležio: „U ovoj krčmi često su se bavili u zagrljaju svojih dragana Miloš Obilić i Boško Jugović i zbog toga su vrlo često izlazili na planinu Jastrebac. To doznaju njihove žene i potuže se Lazaru. Tim povodom Lazar je počeo da im potajno šalje pratioce, da se uveri u tom. Kad su Miloš i Boško za to doznali, oni bi uvek na jednom visu postavili svoju stražu, da dobro pazi da li koji od Kruševca ide ka Jastrepcu. Tako su se zadugo krili i potajni pratioci nisu mogli da ih uhvate kod krčmarica na Jastrepcu. Najzad ih caru prokaže neki Vukosav, sluga carev. Car naredi da se obe sestre krčmarice obese na vrh Jastrepca. Od toga doba se taj vis na Jastrepcu prozove „Dve sestre“, a mesto odakle je njihova straža, pazila put Kruševca, „Pogled“.

Na izmaku 14. veka bila je još jedna krčma iznad sela Majdeva, kraj druma prema Toplici, pored mesta koje se i danas zove „Miličina česma“. U blizini te česme bila je krčma krčmarice Milice, koja je, vele, još bila i odlična vidarica. Znala je mnoge trave koje su mogle mrtvoga da ožive, a živoga u času da umrtve. Trave je mećala u piće te je tako u više slučajeva pomogla mnogim junacima toga vremena. Baš je, priča veli, jednom pomogla i samom Milošu Obiliću kada ga je Relja Krilatica vezao sa svojih šezdeset junaka na Jastrepcu zbog neke svađe oko lova.

(iz knjige Milutina R. Jugovića „Stari fijaker“ (Pobeda, 1984)

Može vas još zanimati: